Osobe koje su u svom djetinjstvu bile izložene stresnim događajima, zanemarivanju ili zlostavljanju, u odrasloj dobi mogu biti posebno osjetljivi na stres.
Ista situacija jednu osobu može ostaviti potpuno ravnodušnom, dok kod neke druge izazove snažnu tjelesnu reakciju.
Smatram da bi već u sklopu primarne zdravstvene zaštite, bilo poželjno ponuditi mogućnost svladavanja znanja na temu upravljanja vanjskim utjecajima koji se svakodnevno događaju oko nas.
Neprocjenjivi doprinos zdravstvenoj preventivi bio bi, educirati kako prepoznati aktivatore stresa, kako preuzeti kontrolu nad nekim stresnim okolnostima, i kako se brinuti o sebi u fizičkom i emocionalnom smislu za vrijeme stresnih situacija.
Uspjeh i mogućnost pojedinca da kontrolira neželjeno stanje u stresnoj situaciji jamstvo je bistrog uma, većeg zadovoljstva i dužeg, zdravijeg života.
Povezanost stresa i bolesti počela se istraživati već u devetnaestom stoljeću. Danas postoje brojna istraživanja koja potvrđuju da je jedan od uzroka mnogih bolesti stres, a ono što je znanstveno dokazano je da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.
Stres opisuje efekte psihosocijalnih i okolinskih faktora na fizičko ili psihičko zdravlje.
Društveni stresori, način života i obiteljsko okruženje mogu biti važni pokretači bolesti koji mogu utjecati na dužinu života.
Stresne situacije imaju direktan utjecaj na hormone, što dalje utječe na kompletan imunološki sustav, što potvrđuje činjenicu i ozbiljnost potrebe uvođenja edukacije o stresu u sklopu primarne zdravstvene zaštite.
Osim smanjenja imunološkog potencijala, stres može izazvati i napredovanje postojeće bolesti ili pokrenuti razne psihološke poremećaje.
Primjer utjecaja emocionalnog stresa najbolje pokazuju istraživanja koja potvrđuju da tijekom ispitnih rokova kod adolescenata raste broj oboljelih od viroza. Stres direktno napada imunološki sustav.
Stres se počeo pojavljivati u svim područjima života, s naglaskom na poslovno okruženje ili obiteljske odnose.
Osobe sklone popuštanju pod pritiskom, trebale bi se odlučiti poboljšati kvalitetu života time što će se sve više usmjeravati na smirivanje uma i tijela. Kao što se navodi, to je moguće uz ciljano opuštanje, šetnju, meditaciju, laganu i zdravu prehranu, pozitivno razmišljanje, .. Ukoliko je osoba sposobna svojom promjenom pozitivno utjecati i na svoje okruženje, benefiti su višestruki.
Danas je popularno govoriti o stresu, svi o stresu znaju mnogo i nedovoljno i ne postoji jednoznačna i jasna definicija. Svako je prilagođava svom okruženju. Stres je i emocionalna napetost i frustracija i mišićna napetost i biokemijski fenomen. Uglavnom se o stresu govori u negativnom kontekstu. No neovisno o definicijama, svi se slažu u jednom: Stres je stanje koje vodi u bolest.
