Pretilost ili debljina je postala jedan od vodećih javno – zdravstvenih problema suvremenog društva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije približno jedna milijarda odraslih osoba ima povećanu tjelesnu težinu, dok je oko tristo milijuna osoba debelo. Predviđa se kako će do 2025. godine pedeset posto svjetske populacije biti debelo.
U velikom broju zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi se porast zdravstvenih problema koji nastaju zbog prekomjerne tjelesne težine (povećane tjelesne težine i debljine), što pridonosi razvoju uzročno povezanih bolesti, koje spadaju među vodeće uzroke smrtnosti, a to su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest i neke maligne bolesti (primjerice rak debelog crijeva).
Zbog prekomjerne tjelesne težine mogu nastati i druge kronične komplikacije, kao što su degenerativne bolesti zglobova, endokrinološki poremećaji, psihički problemi i dr.
Na žalost, još uvijek većina ljudi razmišlja o prekomjernoj tjelesnoj težini kao estetskom, a manje kao o zdravstvenom problemu. S povećanjem dobi i najčešće nakon tridesete godine života raste mogućnost razvoja prekomjerne tjelesne težine.
Povećana tjelesna težina treba se razlikovati od debljine ili pretilosti, koja nastaje zbog prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u tijelu, što je uglavnom povezano sa povećanim unosom hrane i smanjenim utroškom energije tijekom dužeg vremenskog perioda.
Čimbenici koji određuju ravnotežu između unosa hrane i potrošnje energije su
biološki (spol i dob)
• genetski (nasljedne bolesti)
• stečeni (nuspojave lijekova), i dr.
Pretilost se povezuje sa uspostavljanjem neravnoteže energije u tijelu zbog nakupljenog masnog tkiva u organizmu.
Zanimljivo je da društvena zajednica vrlo slobodno i jasno izražava svoje predrasude prema pretilim osobama, a za svoje ponašanje nalazi opravdanje u stavu da se tjelesna težina može kontrolirati (Crandall, 1994), iz čega proizlazi da je pretila osoba sama kriva za svoje stanje.
Negativne predrasude o pretilim osobama uključuju viđenje da su ružne, moralno i emocionalno osakaćene, aseksualne, nezadovoljne, bezvoljne i nedopadljive (Crandall, 1994).
KULTURA JEDENJA
Prehrana je, razvojem suvremenog društva, također doprinijela određenim promjenama. Brzi životni ritam sugerira na skraćivanje vremena potrebnog za obavljanje svakodnevnih
zadataka, tako da je jedan od novih obilježja modernog čovjeka, konzumiranje i pripremanje „brze hrane“ koja u pravilu sadrži niske biološke vrijednosti.
Važno je konzumirati redovite, mješovite obroke kuhane hrane i biološki vrijednih namirnica, pr; voća, povrća, maslinovog ulja, riba, žitarica, .. koji osiguravaju pravilnu prehranu. Takav način odabira namirnica je sve manje zastupljen, zbog različitih oblika društvenog ponašanja kao i zbog sve više vremena koje se provodi izvan obiteljskog doma. Također, pretilosti doprinosi sjedilački način života i smanjena tjelesna aktivnost.
Unatoč mnogim teorijama o uzrocima debljine, čak i osobe sklone debljanju mogu održati normalnu tjelesnu težinu ako ne jedu više hrane nego što je organizmu potrebno. Energetska ravnoteža temeljno je načelo za kontrolu tjelesne težine prema kojoj kalorijska vrijednost unesene hrane mora biti jednaka potrošnji energije kako ne bi došlo do povećanja tjelesne težine.
U jednom danu potrebno je unijeti onoliko kalorija koliko će se energije toga dana potrošiti. U pravilu bi svaka osoba, pa i ona s prekomjernom tjelesnom težinom, trebala jesti tri glavna i dva manja međuobroka, odnosno pet obroka dnevno (što čini kulturu zdrave prehrane), pri čemu bi najobilniji trebao biti jutarnji, nešto manje obilan podnevni, a najmanje obilan večernji obrok. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom najčešće jedu jedan do dva obroka dnevno.
Naravno, posebno je važno jesti raznoliku hranu i namirnice visokih bioloških vrijednosti, a izbjegavati namirnice visokih energetskih vrijednosti. Ne smije se zaboraviti kako osim hrane deblja i piće. Nepravilna prehrana direktno utječe na razvoj povećane tjelesne težine i debljine.
Promjenom loših prehrambenih navika može se utjecati na smanjenje i održavanje tako smanjene tjelesne težine.
Ovdje je važno spomenuti da svoj utjecaj na sklonost pretilosti imaju i genetički, nasljedni, psihološki i socijalni uzroci, dok je najmanji postotak pretilosti uzrokovano hormonalnim poremećajima
LISTA NAJČEŠĆIH RAZLOGA KOJI POGODUJU NASTANKU PREKOMJERNE TJELESNE TEŽINE
Udruga za prevenciju prekomjerne težine donijela je listu najčešćih razloga koji pogoduju nastanku prekomjerne tjelesne težine, a to su:
1. genetska predispozicija
2. usporen metabolizam i loša probava
3. nepravilne prehrambene navike
4. nedovoljna ili nikakva tjelesna aktivnost
5. preobilni obroci i brzo konzumiranje hrane
6. pogrešno vrijeme obroka (kasno navečer), preskakanje obroka (osobito doručka)
7. dugi sati bez jela- načelo “gladovanja i prejedanja”
8. nepridržavanje pravila pet manjih obroka tijekom dana
9. nedovoljan unos voća i povrća u svakodnevnoj prehrani
10. nedovoljan unos tekućine (vode) u organizam
11. nekontroliran unos šećera i slatkiša
12. unos kalorijski bogate, a nutritivno siromašne hrane (grickalice, slatkiši)
13. unos alkohola, gaziranih i zaslađenih pića
14. veliki unos soli u organizam
15. nedovoljno sna
16. lijekovi koji izazivaju debljanje (antidepresivi)
17. zadržana prekomjerna tjelesna težina dobivena tijekom trudnoće
18. stres
POPIS nekih od teških posljedica pretilosti:
1. Rak – Pretilost je uzrok raka kod 34.000 muškaraca i 50.000 žena svake godine.
2. Migrene – Istraživanjem je dokazano da je pretilost kriva za jake migrene kod mnogih.
3. Neplodnost – Pretile žene imaju više problema s pokušajem začeća.
4. Prijevremeni porođaj – Kod žena prekomjerne debljine problem ne staje sa začećem. Velika je vjerojatnost da će žene koje su pretile roditi svoje dijete prije termina, zbog čega beba može imati teška oštećenja.
5. Poremećaji sa spavanjem – Više od 80 posto pretilih ljudi ima problema sa spavanjem. A loše spavanje povezano je s dijabetesom i bolestima srca.
6. Maltretiranje – Pretili ljudi često su na meti ismijavanja što ne bi trebalo biti tako jer to utječe na broj samoubojstava ljudi s prekomjernom težinom.
7. Teško pronalaze liječnika – Prema istraživanju, čak 67 posto pretilih ljudi ismijavaju i sami liječnici, a 50 posto njih smatra kako su debeli ljudi čudni, ružni i ne žele primati terapiju.
8. Manje su plaćeni – Osobe koje su pretile manje zarađuju od onih koji su normalne težine.
S zdravstvenog aspekta, životni vijek pretile osobe je obično kraći u odnosu na osobu normalne težine. Također, najnovija istraživanja pokazala su da žene s prekomjernom težinom, odnosno s visokim indeksom tjelesne mase, koje se podvrgnu postupku umjetne oplodnje, imaju dvaput veći rizik od spontanog pobačaja. Prekomjerna tjelesna težina drugi je najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva (prvi je pušenje), a šesti je najvažniji čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti.
Stoga ako se ne želite boriti sa većinom gore navedenih posljedica – ovoj temi treba dati pažnju koju zaslužuje.
Jedite malo i redovito, hodajte barem 30 minuta dnevno i nemojte zaboraviti da nijedna krajnost nije dobra.
