NA PANDEMIJSKOJ LISTI, SVI SMO ISTI – Najveće pandemije kroz povijest

ANTINONSKA KUGA prvi je put zabilježena daleke 165. godine, poznata i kao GALENOVA KUGA, procjenjuje se da je odgovorna za pet milijuna žrtava, a među oboljelima bili su carevi Lucia Ver i Marko Aurelius iz dinastije Antonina (po kojem je kuga dobila ime), kao i po antičkom liječniku Galenu, iza kojeg su ostali korisni spisi koji dokumentiraju simptome koje je kuga uzrokovala kod bolesnika.
JUSTINOVA KUGA pojavljuje se u 6. stoljeću. Dobila je ime po istočnom rimskom caru Justinijanu I, koji je bio među rijetkim sretnicima, koji su je uspjeli preboljeti. Prenosila se štakorima koje su ugrizle zaražene buhe. Unutar dva stoljeća, od nje je umrlo najmanje 30 milijuna ljudi, odnosno procjenjuje se da je u to vrijeme od Crne smrti umrlo oko 50 milijuna ljudi, što je bila trećina tadašnjeg svjetskog stanovništva.
CRNA SMRT, jedna od najpoznatijih/najrazornijih pandemija u ljudskoj povijesti je pandemija kuge iz 14. stoljeća koja je u samo četiri godine, pokosila oko 25 milijuna Europskog stanovništva. Bilo je potrebno stotinu godina da se ljudski organizam izbori protiv napasti, tijekom kojeg se smatra da je umrlo četvrtina tadašnjeg svjetskog stanovništva, što bi po nekim procjenama iznosilo 112.500.000 ljudskih žrtava.
VELIKE BOGINJE pojavljuju se tijekom 16 stoljeća i iako ne postoji točan podatak koliko je ukupno ljudskih života odnijela počast Velikih boginja, smatra se da je samo u 20. stoljeću ta smrtonosna bolest odnijela između 300.000.000 i 500.000.000 ljudskih žrtava.
ŠPANJOLSKA GRIPA pojavljuje se nakon Prvog svjetskog rata i iako je trajala samo godinu dana, gripa je odnijela duplo više ljudskih života od žrtava koje su život izgubile tijekom Prvog svjetskog rata. Rat je odnio 8.000.000 ljudskih života, dok je Španjolska gripa razorila 40.000.000. U to vrijeme, vladala je sveopća neuhranjenost što je pojačalo šanse virusu da odnese veliki broj žrtava, zbog slabog imuniteta.
MALARIJA je u ljudskom rodu prisutna od 4.000 godina, prenose je komarci putem mikroba koji preko krvi ulaze u eritrocite i uništavaju ih u potpunosti. Broj žrtava se teško procjenjuje, ona se danas uspješno liječi, ali još uvijek predstavlja veliki problem u siromašnim zemljama.
TUBERKULOZA kao epidemija započinje u 17. stoljeću i odnosi ljudske života puna dva stoljeća. Prisutna je i danas, za nju postoji i lijek i cjepivo, ali još uvijek u svijetu, od aktivnog oblika bolesti, godišnje umire do 2 milijuna ljudi.
KOLERA je tijekom 19. stoljeća, potaknula ljude da mijenjaju higijenske navike i uvjete u kojima žive. Ona napada probavni trakt i obično se širi kontaminiranom vodom ili hranom. Do danas nije iskorijenjena.
DJEČJA PARALIZA je tisućama godinama paralizirala i ubijala djecu, a razvija se kao posljedica virusne upale dijela leđne moždine. Nakon masovne epidemije dječje paralize, 1954. godine uvedeno je obavezno cijepljenje.
AIDS-HIV prvi se puta pojavio u drugom dijelu 20. stoljeća, smatra se jednom od najvećih pandemija u modernoj ljudskoj povijesti, još uvijek ne postoji lijek protiv AIDS-a, ali postoje terapije koje pomažu da se virus dalje razvija. Do danas je zabilježeno više od 39.000.000 smrtnih slučajeva, a prema nekim statistikama trenutno je u svijetu više od 33 milijuna HIV pozitivnih osoba.
SARS se pojavljuje krajem 2002. godine u Kini. U periodu manjem od godine dana, 33 države su prijavile slučajeve zarazom virusom SARS-a. Procjena je da je na svakih deset oboljelih, jedna osoba preminula.
2020. COVID 19 … prvi evidentirani slučajevi ponovno vode u Kinu, odakle se brzinom munje širi izvan njenih granica. Trenutno je izuzetno teško predvidjeti tijek daljnjeg razvoja bolesti jer epidemija još uvijek traje i puno je nepoznanica.
PANDEMIJE su povijesno i trenutno gledano, izazivale puno straha i ljudskih gubitaka i priče o njima se prenose iz generacije u generaciju kao ozbiljno upozorenje na provođenje preventive kroz vođenje brige o higijeni i svemu što se više puta provlači kroz tekst koji imate pred sobom. S druge strane, ljudska je rasa prihvatila sezonske gripe kao teret koji je prihvatljiv i iako postoje cjepiva koja se smatraju učinkovitima, još uvijek je u svijetu izuzetno veliki broj smrtnih slučajeva povezan sa tom bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da sezonske gripe godišnje uzrokuju više od 650.000 smrtnih ishoda.